Aotelega
- Ua salalau solo, ma ua salalau atu. O loo i ai i Asia, ae le o Initonesia, o Filipaina; Laau e aina: saito, mili, araisa, sorghum, sugarcane, ma le tele o isi laau toto e taua i le tamaoaiga.
- Faaleagaina: e 'ai ma ulufia e anufe ninii ia lau ma fua aina, faataitaiga, o laau ma fua o saito. O faato'aga I atunuu o Aferika ua lusi le faitau piliona tala o tupe alu talu mai le 2016.
- Fuamoa (e oo atu i le 200) ua faaputu I patua o laulaau. O o anufe ninii laiti lanu meamata e aai faatasi, mulimuli ane enaena ma laina papa’e tusitolu I le patua, o matatogi pogisa e feosoi mai ai matagila, ma le Y e faau i lalo i le ulu. Lafu lapopoa e toe aai I lafu laiti. O liu pepe matutua, o apaau ta I luma e enaena ma apaau pito i tua e papae, e oo atu i le 40 mm apaau.
- E televave le salalau i apaau, ma i luga o le ea. E matua tele faaleagaina lava.
- Fili Faalenatura: o le tele o parasitoids ma manu faataumaoi ua iloa, ma faama'i.
- Metotia Faaleaganuu: aloese mai le fesiliai o faatoaga; aloese mai le totoina o faatoaga fou i autafa o faatoaga tuai; toto le mutia o le brachicaria (e tosina atu ai mogamoga) i faatoaga, ma le Desmodium (tetee atu i mothsma pepe faalafua) i le va o faatoaga; mataitu; olopalaina fuamoa; nofoa manulele; faatosina mai loi; lefulefu mo saito; ao mai ma susunuina otaota pe a uma le seleselega,
- Faaogaina o vailaau: vailaau e fausia mai: (i) laau aoga (chillies, neem, derris, pyrethrum); (ii) microbials faataitaiga, Bt (Bacillus thuringiensis subspecies kurstaki) e faasaga i le tamai ketipila, spinosad, Beauveria; (iii) aloese mai isi ituaiga o vailaau faasaina e pei ona tetee atu ai pepefaalafua ma atili ai ona tetele, ae (iv) toe faatamaia ai fili faalenatura.
Igoa masani: Anufe/lafu patua ami poo le pepe faalafua o saito. Sa faaigoaina i lona aafiaga ma agai atu ai i Amerika i Matu ma tautuufua ai, ma tupuga mai ai le lafu patua ami.
Igoa Faasaienitisi: Spodoptera frugiperda.