Fakama’opo’opo
- ‘Oku mafola fakamamani lahi. Koe mahaki ni ‘oku mahu’inga ‘i he ‘ufi, siaine, mo e ngaahi ngoue kehe kau ai moe vao. Fakatokanga’i ange koe ponu koeni (Radopholus similis) ‘oku ne fakatupu e mahaki tatau ‘i he siaine (fact sheet 257).
- ‘Oku fakato fua ‘i he aka moe kelekele ‘i he tafatafa’aki, fanga ki’i ponu iiki mo e ponu lalahi ‘oku nau keli ki loto he aka moe foha. Ko honau ngutu ‘oku hange ha fanga ki’i tao. ‘Oku ava kenau mimisi ‘a e ngaahi me’akai ‘i loto he aka pea mate ai e aka.
- ‘Oku mafola he vai tupu, mo e ngaahi foha kuo uesia pea moe ngaahi konga pulopula.
- Founga anga maheni hono mapule’i: ngaahi ‘akau’ oku ngaue’aki ke fakangatangata ‘oku ‘ikai ke nau manako ki ai.(e.g manioke,kumala moe ngaahi akau fakalelei kelekele-Mukuna pe akataha,to’o e pulopula ‘ufi pala,pea unu e hele ‘i he seniola pea toki tofi e ‘ufi, toe founga ‘e taha ke ngaue’aki ko hono unu e ‘ufi ‘i he vai mafana (51°C ki he miniti’e 10) pe ko e siaine(53°C kihe miniti ‘e 20) fiema’u ke ta’ofi hono tuku fuoloa ‘a e fo’i ‘ufi ‘oku pala, kapau ’oku ‘i ai pea to’o, ngaue’aki e vilo fakata’u ‘e tolu e ngoue.
- Founga Ngaueaki e kemikale:’Oku ‘ikai ke poupou’i.
Common Name: Dry rot of yam, brown dry rot, banana root nematode, toppling of banana (Ponu he aka e siaine mo e Ufi).
Scientific Name: Pratylenchus coffeae.