Samari
- Oli faenem olbaot long wol. Long olgeta toprik. Hemi stap long bin, hemia i inkludum dwaf bin (French bean), pijin pis (pigeon peas) mo long grin bin (yard long beans). Hemi wan rabis bebet.
- I gat tu row blong blak dot long bak blong olgeta katapila.
- Festaem, katapila i kakae flaoa mo mekem net, afta hemi muv i go insaed long olgeta pod blong kakae olgeta sid. Faenem fras – toti we i kamaot – long ples we katapila i stat blong kakae.
- Kontrolem tru long fasin blong plan: no plan klosap long olgeta olfala plant, karemaot olgeta flaoa we oli gat net long olgeta, growem kon/sorghum bitwin olgeta row blong bin; kolektem olgeta pis toti mo distroyem; jekem AVRDC (Asian vegetable Reaseach and Development Centre now known as World vegetable centre) from olgeta toleren varaeti (hemia olgeta krop we bebet i save stap long hem be bambae i no afektem tumas)
- Kontrolem wetem kemikol: eim i blong kilim olgeta katapila insaed long olgeta flaoa from we hemi had blong kemikol i go insaed long olgeta pod. PDPs (Plant Derived Pesticide): nim (neem), deris (derris), paerithram (pyrethrum) o pima; yusum Spinosad o Bt (Bacillus thuringiensis).
Narafala wei i blong yusum synthetic pyrethrum be hemi save kilim olgeta naturol enemi.
Komon nem: Bean pod borer
Saentifik nem: Maruca vitrata; bifo oli singaotem Maruca testulalis.